Svaki put kad danju spustite rolete, štetite svom zdravlju! Evo zašto biste se odmah trebali riješiti te loše navike


Ako volite osećaj privatnosti i čini vam se da ste bez uloge previše izloženi vanjskom svetu, možda ćete predočiti kad saznate kakav je uticaj na vaše zdravlje ima sunčeva svjetlost koja dopire kroz prozore.

Umjesto toga, zbog respiratornih problema – teško uklonite i smanjite trag prašine u svome domu, dopustite suncu da odradi dio poslate vas. Naime, znanstvenici tvrde da će sunčati zrake ubirane bakterije koje žive u kućnim prašinama i tako smanjuju rizik od alergijskih reakcija.

Kako spriječiti alergiju na grinje?

U istraživanju utjecaja sunčeve svjetlosti na mikrobe u prašini, znanstvenici sa sveučilišta Oregon kreirali su se u tri različite razlike: mračna soba, soba s dnevnim svjetlom i soba izložba UV svjetlosti. Nakon 90 dana došli smo do sledećih rezultata: U mračnoj sobi bilo je čak 12 posto bakterija više nego što je uobičajeno. S druge strane, u sobi je izloženo dnevno svjetlo svega 6,8 posto bakterija uspjelo je preživjeti u takvom okruženju, a uz UV svjetlost 6,1 posto bakterija. Važno su napunili da su sojevi bakterije pronađeni u mračnoj sobi isti oni koji kod ljudi izabiru poteškoće s respiratornim sistemom.

Sunčeva svjetlost nije samo izvor prije potrebnih vitamina D, već može pomoći u prevenciji bolesti dišnih puteva koji predstavljaju najučestalije infekcije suvremenog dobavljača.

Ovo istraživanje samo potvrđuje stoljetnu narodnu mudrost koja govori da je sunčeva svjetlost najbolji borac protiv štetnih mikroorganizama. Ono što će istraživanja u budućnosti pokazati jest koji su temeljni uzroci u promjenama mikrobioma uslijed izlaganja sunčevoj svjetlosti, napominju znanstvenici.

Koje alergijske bolesti postoje i kako ih otkriti?
Na žalost, alergija nije stanje koje se pojavljuje samo u proljeće ili ljeto, ako niste alergični na pelud onda možete biti alergični na hranu. Alergijske reakcije često se istovremeno pojavljuju na raznim dijelovima tijela. Simptomi alergije mogu varirati od blagih, do teških i po život opasnih.

PROČITAJTE  Refleksoterapija - opušta, pomaže kod bolova i uravnotežuje tlak

Alergija se manifestira kao reakcija preosjetljivosti na čimbenike okoliša koje nazivano alergenima. Simptomi alergijske reakcije mogu biti opći ili lokalizirani na organ ili organski sustav putem kojeg je alergen ušao u tijelo (koža i sluznice, probavni ili dišni sustav). Simptomi alergijske reakcije znatno se razlikuju u brzini nastanka i intenzitetu.

Simptomi alergije
Broj ljudi koji pate od alergije povećava se iz godine u godinu, što upućuje na zaključak da je imunitet našeg organizma sve slabiji i slabiji. Alergija je jedan od najčešćih zdravstvenih problema od kojeg u svijetu pati više od 50 milijuna ljudi. Najčešći simptomi su curenje nosa, kašljanje, kihanje, crvenilo i promjene na koži i treba ih razlikovati od prehlade. U težim slučajevima simptomi alergije poput anafilaksije i anafilaktičkog šoka mogu mogu biti opasni po život. Ako patite od alergija onda patite i od oslabljenog imunološkog sustava, što znači da vam je organizam osjetljiviji na bezopasne stvari poput prašine, neke vrste hrane, dlaku mačke ili psa i slično.

Kako se manifestira alergija?
Alergije se manifestiraju i kroz otežano disanje, hipotenziju, vrtoglavicu, slabost, poremećaj svijesti, proširenje zjenica, napetost, strah i nemir.

Kako otkriti alergiju?
Alergiju ćete najbolje sami otkriti i lako prepoznati ako reagirate kihanjem na prašinu, ako su se vaše reakcije na određene namirnice promijenile ili ste u proljeće počeli otežano disati. Ukoliko primijetite promjene koje vas muče obratite se liječniku kako bi uspostavio dijagnozu.

Vrste alergija
Alergijske bolesti dišnog sustava:

alergijski rinitis (povremeni i trajni)
alergijski konjunktivitis
alergijska astma
Alergijske bolesti kože:

urtikarija
atopijski ili kontaktni dermatitis
Ostale alergijske bolesti:

alergija na hranu
alergija na otrovne insekte
alergija na cjepive i lijekove
Tri vrste testa na alergiju
Kožna testiranja ( pricanje , ogrebotina, intradermalni testovi) – ovi testovi se provode na unutrašnjoj strani podloge, a ponekad i na leđima. Pozitivni kožni testovi često su dostatni za postavljanje precizne dijagnoze.
Provokacijski testovi – provode se u specijaliziranim kliničkim klinikama koje se objavljuju u bolesnika izazivajući blagi alergijski odgovor kao potvrđenu alergiju.
Krvne pretrage – postale su rutinski test u otkrivanju alergije. Postoje dvije vrste krvnih pretraga koje mogu primijeniti kod odraslih i muške djece. Zbog svoje praktičnosti, točnosti, pouzdanosti i osjetljivosti ti su testovi odabrali rutinske u dijagnostičkoj alergiji.

Izvor: ordinacija.vecernji.hr

About the author