Za većinu problema ortopedija i traumatologija mogu pronaći konkretno rješenje, i to je ono što je dr. Ivana Karlaka, spec. ortopedije privuklo ovoj struci.

Jedan od poznatijih mladih ortopeda u Hrvatskoj iza sebe ima 19 godina rada u zdravstvu, a odnedavno je u cijelosti prešao raditi u privatni sektor te postao voditeljem Centra za ortopediju Specijalne bolnice Arithera u Zagrebu. Prije toga je punih 11 godina proveo u Zavodu za kirurgiju zdjelice Klinike za traumatologiju KBC-a Sestre milosrdnice.

Odjel o kojem skrbi pokriva svu problematiku koštano-zglobnog sustava. Bave se degenerativnim bolestima kralježnice, prijelomima dugih kostiju, unutarzglobnim prijelomima, traumama zdjelice, endoprotetikom ramena, kuka i koljena, artroskopijom ramena, koljena i gležnja te sportskom traumatologijom.

Oporavak nakon operacije

Sve što se događa s koštano-zglobnim sustavom, osim tumora, može se izliječiti u našoj bolnici, govori Ivan Karlak, pokazujući nam odjel s dvjema operacijskim salama te sedam soba za postintenzivno liječenje.

U Americi je, kaže, naglasak kod ugradnje proteza na jednodnevnoj kirurgiji. Ujutro vas operiraju, poslijepodne možete ići kući. U Aritheri su zauzeli stav da je dovoljno pet postoperativnih dana tijekom kojih sve pacijente osposobe da mogu samostalno hodati na štakama, čak i uz stepenice, kao i obavljati osobnu higijenu. Ukratko, po povratku kući nije im potrebna tuđa pomoć i njega.

To je tzv. fast-track rehabilitation koji je trenutačno popularan u svijetu. Nakon operacije naši pacijenti idu na rehabilitaciju u našu polikliniku u Petrovoj ulici, svakodnevno dva tri sata, ovisno o potrebama. Desetak dana nakon što im izvadimo konce nastavljaju s rehabilitacijom u bazenu i završno, posljednjih tjedan dana, uz pomoć personalizirane robotske neurorehabilitacije cijelom procesu izlječenja dajemo onaj završni ‘glanc’, kako osoba koja je imala problema s kukom ili koljenom, primjerice, više ne bi šepala, već počela normalno hodati, govori dr. Karlak te ističe kako je cilj da se nakon operacije i rehabilitacije njihovi pacijenti vrate normalnom životu, bez razmišljanja o tome imaju li ili nemaju umjetni zglob. Nema više boli i ograničenih kretnji. I to je ono na što je najviše ponosan.

Prvi zglob koji je ikada zamijenjen u ljudskom tijelu bio je kuk, no danas se endoprotezom može zamijeniti svaki zglob. Osim velikih zglobova, kuka, koljena i ramena, mogu se zamijeniti i zglobovi lakta, mali zglobovi šake, gležanj, no takve se operacije rjeđe izvode, dijelom i zato što te proteze imaju ograničeni vijek trajanja, za razliku od velikih endoproteza kojima je rok trajanja više od 20 godina.

Za razliku od državnih bolnica, u kojima ćete na umjetni kuk ili koljeno čekati od šest mjeseci do dvije godine, u Specijalnoj bolnici Arithera, ako se odlučite za operaciju, „na stolu“ ste već za tjedan do dva. Različita je i kvaliteta kukova koji se ugrađuju, kao i njihove cijene. Danas se sve endoproteze rade od legure titan-kobalt-krom, a na tržištu ih se može nabaviti po cijeni od 2000 do 15.000 kuna. U Aritheri rade samo s najkvalitetnijim dobavljačima, jer, objašnjava Karlak, kako biste osigurali što duži vijek trajanja endoproteze, nije svejedno od kakvog je ona materijala. To je isto, kaže, kao i s automobilima.

Najveći utjecaj ima genetika

Paleta uzroka degenerativnih promjena vrlo je široka. Jedan je od glavnih uzroka duži životni vijek. Ukratko, što duže živimo duže, koristimo i naš koštano-zglobni sustav pa je on skloniji oštećenjima odnosno degenerativnoj bolesti.

Obično svojim bolesnicima objasnim da se na isti način kao što sijedi naša kosa, troše i zglobovi. Pitanje je samo vremena kada će se to dogoditi. Nekome kosa posijedi s 30 godina, nekome sa 70, a netko zauvijek ima crnu kosu. Tu najveći utjecaj ima genetika. Drugi je faktor stil života. Ljudi često griješe pa misle da će tjelesnom aktivnošću tijekom života potrošiti zglobove. To je pogrešno shvaćanje jer normalna tjelesna aktivnost održava zglobove. Štoviše, ako se ne bavite tjelesnom aktivnošću i još k tome imate višak kilograma, to je preveliko opterećenje za vaše zglobove koji se onda brže troše, objašnjava doktor Karlak te napominje kako degenerativne promjene mogu biti posljedica i nekih ranijih unutarnjih prijeloma ili ozljeda ili reumatoloških i imunoloških bolesti koje dovode do poremećaja unutar zglobova. Često su ovakvim promjenama podložni i profesionalni sportaši.

Problemi se jednako javljaju i u muškaraca i u žena, no primijetio je da se u starijoj životnoj dobi puno prije za operaciju odlučuju žene no muškarci, dok je u mlađoj životnoj dobi, od 40. do 60. godine života, situacija obrnuta.

Foto: Shutterstock

Ivan Karlak, voditelj Centra za ortopediju Specijalne bolnice Arithera u Zagrebu, tijekom svoje karijere operirao je i puno mladih ljudi, a najmlađa osoba kojoj je ugradio umjetni kuk imala je 16 godina.

“Riječ je uglavnom o mladim ljudima koji su preboljeli maligne bolesti, najčešće su u pitanju leukemija ili razni limfomi. Oni su za vrijeme liječenja dobivali jako velike doze kortikosteroida, koji pomažu pri izlječenju osnovne bolesti, ali jako loše djeluju na zglobove. Dolazi do razvoja tzv. aseptične nekroze zgloba i tu nema drugog lijeka osim ugradnje umjetnog zgloba“, ističe naš sugovornik koji je na tu temu, s kolegama s KBC-a Zagreb, objavio i jedan znanstveni rad.

Posebno je ponosan na činjenicu da su svi njegovi mladi pacijenti danas vrlo aktivni, igraju tenis, nogomet, a neke od djevojaka, nakon što im je ugradio umjetni kuk, rodile su bez ikakvih komplikacija i tako postale majke.

Izvor: http://ordinacija.vecernji.hr

Dr. Ivan Karlak: Kao što sijedi kosa, troše se i zglobovi! Najmlađa osoba kojoj sam ugradio kuk imala je 16
Podijeli sa prijateljima
  • 577
  •  
  •  
  •