Ako imate ovu bolest, oprezno s lubenicom – liječnica upozorava na što trebate paziti

Osobe sa šećernom bolesti uvijek se trebaju prisjetiti da velika kriška lubenice ima barem 20 g čistog šećera.

Što još savjetuje dijabetičarima ovog ljeta dr. sc. Kristina Blaslov, dr.med, spec. endokrinologije i dijabetologije iz Poliklinike Perić-Staničić:

Osim visokih temperatura i uživanja u lagodnom povjetaracu i (za one sretnije) svježem morskom zraku, ljeti ne bismo smjeli zaboraviti na zdravlje: osobito na kronične bolesti. Osim toga, iz godine u godinu valja naglasiti važnost najjednostavnije rečeno „za ljeto specifičnih bolesti“, primjerice opekotina od sunca, alergijskih reakcija i crijevnih oboljenja.

Pretjerano izlaganje suncu može dovesti do trovanja! Kako znati da u pitanju nisu ‘samo’ opekline?

ŠEĆERNA BOLEST I LJETO
Ni osobe oboljele od šećerne bolesti nemaju „mira“ tijekom ljetnih mjeseci/vrućina. Valja napomenuti nekoliko važnih stvari. Naime, uslijed dehidracije organizma (isparavanjem na visokim temperaturama), a koje (najčešće) nije praćeno adekvatnom nadoknadom, raste glikemija, a da nije vezana uz konzumaciju hrane. Tada se oboljeli vrlo često zbune pa uglavnom i sve više smanjuju unos hrane, a povećavaju unos inzulina npr. ako su na terapiji istim. Paradoksalno, žale se na činjenicu da imaju osjećaj „kao da si ubrizgavaju vodu“ i dolaze s logičnim pitanjima o hrani koju ljeti znatno manje konzumiraju, a glikemije su visoke.

Naime, prije svega valja napomenuti zlatno pravilo za ljeto i osobe sa šećernom bolesti: obilna hidracija svakodnevno, u slučaju visokih glikemija izmjeriti i ketone, sjesti ili se postaviti u ležeći položaj postupno hidrirati i u „dane bolesti“ mjeriti glikemiju svaka 2-3 sata do oporavka.

Ako su pak pozitivni i ketoni (a što je često uz gladovanje kako je prije spomenuto), tada se hidrirati zaslađenom tekućinom. Naime, ako su ketoni pozitivni, tada je organizam „kiseo“, a ako organizam nema substrata u formi glikukoze, trošit će masne kiseline te će se „kiselost“ organizma „produbiti“, a to je za život opasno stanje koje može završiti i smrću. Nadalje, svi smo skloni voću, skloni smo isticati njihove pozitivne karakteristike, nutrijente koji ih čine zdravim namirnicama, a ljeti je kraljica (doduše povrća) lubenica.

Ljeto donosi i brojne opasnosti za zdravlje – stručnjaci savjetuju kako ih izbjeći

Poznata i cijenjena kao niskokalorična, osvježavajuća, dobra za probavu, ali i prirodni diuretik. Osobe sa šećernom bolesti uvijek se trebaju prisjetiti da velika kriška lubenice ima barem 20 g čistog šećera (kriške treba konzumirati tanko rezane kako uz vodu ne bi sadržavale više od 5-8 g ugljikohidrata). I na kraju, šećerna je bolest kardiovaskularna bolest te sva pravila koja vrijede za hipertoničare svakako vrijede i za osobe sa šećernom bolesti.

Prehrana kod šećerne bolesti
Osnove prehrane kod šećerne bolesti čine regulacija unosa hrane prema količini i broju obroka, ograničavanje unosa hrane koja sadrži brze ugljikohidrate (šećere), uz povećani unos prehrambenih vlakana i redovitu tjelesnu aktivnost.

Prehrana kod šećerne bolesti tip 1 i kod šećerne bolesti tip 1 se primarno razlikuje ovisno o broju obroka, gdje ritam i broj obroka ovise o terapiji. Ako se osobe liječe prehranom, oralnim hipoglikemicima ili bazal-oralnom terapijom, trebaju imati tri glavna obroka na dan i dva međuobroka. Takav način prehrane je karakterističan za šećernu bolest tip 2. Osobe kojima je liječnik prepisao terapiju predmješanim inzulinskim analozima u dvije ili tri doze ili bazal-bolusnu inzulinsku terapiju u pravilu trebaju tri obroka na dan, bez međuobroka. Takav način prehrane je karakterističan za šećernu bolest tip 1. Obroci se po želji ne smiju spajati ili preskakati. Kod termičke obrade hrane nemojte pretjerivati sa masnoćama i pokušajte što više koristiti maslinovo ulje.

Prehrambena vlakna su važan dio pravilne prehrane ne samo za osobe s šećernom bolesti, već za opću populaciju. Prehrambenih vlakana ima najviše u voću, povrću i žitaricama, zatim mahunarkama, sjemenkama i orašastim plodovima. Imaju ulogu u prevenciji šećerne bolesti, bolesti srca te reguliraju probavu. Preporučeni dnevni unos je 14g/1000 kcal.

Izvor:https://ordinacija.vecernji.hr/

About the author